Salate su zdrav dodatak jelima i kod mnogih neizbježne na jelovniku. Pune su vitamina i minerala, a i hranljive su. Proljeće donosi raznovrsno povrće i širok izbor, kada je priprema salata, u pitanju.
Paradajz, krastavci, rotkvice, paprike, zelena salata, mladi luk… možete birati i kombinirati kako želite.
Jedna salata dnevno nešto je najbolje što možete učiniti za svoj svom organizam, a ovo su razlozi:
Vlakna poboljšavaju probavu
Povrće sadrži dosta vlakana, koji su dobri za probavu. Konzumiranje salate pomaže u borbi sa zatvorom. Vlakna iz salate će vam osigurati zdrav nivo holesterola što je važno u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti.
Nutrijenti čuvaju organizam
Dokazano je da hrana bogata nutrijentima čuva zdravlje
Ako često jedemo zeleno lisnato povrće, veća je verovatnoća da ćemo svoje tijelo napuniti antioksidansima poput vitamina C, folne kiseline, likopena, alfa i beta karotena, naročito ako ga jedemo sirovo.
Ono što je naučno potvrđeno jeste da ntioksidansi imaju važnu ulogu jer štitite organizam od štetnih slobodnih radikala.
Već godinama naučnici ukazuju na vezu između konzumiranja voća i povrća u većim količinama i manjeg rizika od mnogih bolesti.
Američki institut za rak (National Cancer Institute) objavio je da ljudi koji su u svoju prehranu uvrstili puno voća i povrća imaju manji rizik od nekih vrsta tumora – čak i ako su pušači i piju dosta alkohola.
Vrste povrća i voća koje se najviše navode se paprike, paradajz, šljive, nektarine, grašak, mrkva, jabuke kruške i jagode.
Pruža osjećaj sitosti
Ako želite održati zdravu kilažu, salata uz obrok pravo je rješenje.
Istraživanja pokazuju da konzumiranje niskokaloričnog jela na početku obroka, poput zelene salate koja je niskokalorična, daje osjećaj sitosti što smanjuje broj kalorija koje unosimo kroz ostala jela u obroku. Ali, treba obratiti pažnju da salatu ne začinite kaloričnim prelivom.
Unijet ćete i zdrave masnoće
Unošenje dobrih masti poput onih koje se nalaze u maslinovom ulju, avokadu ili orašastim plodovima u kombinaciji sa povrćem pomaže tijelu da apsorbira zaštitne fitohemikalije iz povrća poput likopena iz paradajza ili luteina iz lisnatog zelenog povrća.
U jednom istraživanju Ohio State Universityja izmjereno je koliko masnoće pomažu da naše tijelo dobije i iskoristi te moćne sastojke tako što su ljudima dali da pojedu salatu od kristalke, mrkve i špinata sa dvije kašike avokadovog ulja.
Njihova tijela apsorbirala su osam puta više alfa-karotena, te 13 puta više beta-karotena (oba nutrijenta pomažu kod sprečavanja raka i kardiovaskularnih bolesti) od grupe koja je jela samo salatu bez masnoće.
Ako, ipak, izaberete maslinovo ulje, imat ćete taj učinak – jedno italijansko istraživanje pokazalo je da prehrana koja uključuje puno maslinovog ulja i sirovog povrća, produžava život.
